[0:02]Dobar dan dragi učenici. Ja sam profesorica Mladenka Berović i danas ću zajedno s vama obraditi temu memorija. Za prvi razred srednje škole. Što ćemo danas naučiti? Definirati pojam memorija, opisati osnovne značajke memorije, razlikovati memorije po svojstvima i namjeni, te kako memorija utječe na svojstva cijeloga računala. Što nam je potrebno za današnji rad? Bilježnica i olovka te računalo s pristupom internetu. Na samom početku zaustavimo video lekciju i razmislimo o sljedećim pitanjima. Kupio si kupila novi mobitel i uz njega odmah i dodatnu karticu. Koja je to kartica i za što ti treba?
[1:03]Prijateljica ti ima super slike s izleta. I ti bih ih rado imao/imala. Što ti treba da napraviš kopiju koju možeš ponijeti kući? Na računalu pišeš seminar za informatiku. Otvorio/otvorila si mnogo mrežnih stranica, slušaš i glazbu, čavrljaš s prijateljima. Računalo radi sve sporije... Što je uzrok tomu?
[1:41]Razmišljajući od prethodnim pitanjima, dolazimo do zaključka da bi spremio stvari koje nam trebaju potrebna nam je memorija. A što je to memorija? Ako želimo definirati memoriju, kažemo da je to dio računalnog sustava, spremište mediji koji služi za pohranu podataka i programa u digitalnome obliku. Najvažnije značajke memorije su kapacitet i brzina pristupa podacima. Kapacitet je broj ili količina koja nam kaže koliko podataka možemo smjestiti u neku memoriju. Kapacitet se najčešće mjeri u kilobajtima, megabajtima, gigabajtima ili terabajtima, ovisno o memoriji kojom mjerimo kapacitet.
[2:42]Brzina pristupa podacima je vrijeme koje je potrebno da se podatak pronađe u memoriji. Naziva se još i vrijeme pristupa podacima.
[2:55]Brzina pristupa podacima mjeri se u nanosekundama.
[3:01]Memorije se razlikuju prema svojim svojstvima i prema funkciji koju obavljaju u računalnom sustavu. A mi ćemo ih podijeliti s obzirom na smještaj u računalnom sustavu i s obzirom na trajnost čuvanja podataka. S obzirom na smještaj u računalnom sustavu mogu biti unutarnje (primarne) i vanjske. S obzirom na trajnost čuvanja podataka mogu biti trajne ili privremene. Unutarnje primarne memorije, samo im ime kaže da bez njih ne možemo. To su ROM i RAM memorije.
[3:49]ROM je skraćenica od Read Only Memory ili kako joj samo ime kaže, memorija samo za čitanje. Sadržaj upisuje proizvođač i ne može se mijenjati. Sadržaj je stalan i ne briše se gašenjem računala. Sadržaj ROM memorije je nužan da bi mogli prihvatiti drugi programi. Kapacitet joj je vrlo malen (reda KB).
[4:25]A što je BIOS? Basic input output system. Sastavni dio ROM-a. Prvi se pokreće nakon uključenja računala. Postavlja osnovne radne parametre računalnog sustava. Pronalazi operacijski sustav i učitava ga u radnu memoriju.
[4:50]Evo jednog izazova za znatiželjne. Ipak ROM ne mora uvijek biti ROM. Što znači da ne mora biti samo za čitanje. Istraži po čemu se razlikuju: PROM, EPROM, EAPROM, EEPROM. Prodiskutirajte o razlikama.
[5:18]RAM - Random Access Memory. Spada u primarne memorije. Memorija s izravnim pristupom. Privremeno sadržava programe i podatke nužne za trenutačnu obradu (radna/glavna memorija).
[5:37]Nakon obrade ili pri prekidu napajanja njezin se sadržaj briše.
[5:45]Zato je zovemo privremenom memorijom. Veći kapacitet i kraće vrijeme pristupa podacima znači brži rad. Kapacitet RAM-a mjeri se u GB (do 1 TB). Vrijeme pristupa podacima u nanosekundama (ns).
[6:08]Osobine radne memorije izuzetno utječu na kvalitetu i osobine cijelog računala. Evo izazova za znatiželjne. Ni RAM ne mora uvijek biti samo RAM! Proučite što znači i po čemu se razlikuju SRAM i DRAM. Prodiskutirajte o tome.
[6:36]I još jedan izazov za znatiželjne. Da li netko od vas zna što je to Cache - brza priručna memorija?
[6:48]Kažemo da RAM ne može poslati podatke toliko velikom brzinom kojom ih procesor može primiti. Radna memorija podatke šalje brzinom 20 nanosekundi, a procesor ih može primiti brzinom dvije nanosekunde. Da bi se njihov rad mogao uskladiti, između njih se ugrađuju brze memorije nazvane cache.
[7:23]A sada ćemo nešto reći o vanjskim memorijama. Vanjske memorije su smještene izvan matične ploče i trajno čuvaju podatke.
[7:37]Prema tehnologiji zapisa na vanjskim memorijama, možemo ih podijeliti na magnetske memorije, optičke memorije i poluvodičke memorije.
[7:51]Magnetske memorije za pohranu i čitanje podataka upotrebljavaju magnetska svojstva materijala. U magnetske memorije ubrajamo tvrdi disk, magnetske kartice i diskete.
[8:09]Tvrdi disk Hard Disk Drive ili skraćeno HDD. Smješten je u kućištu računala u hermetički zatvorenoj kutiji. Služi za pohranu velike količine podataka (nekoliko TB). Njegov kapacitet se mjeri u reda TB. To je memorija s najvećim kapacitetom. Napravljen je od magnetiziranih ploča između kojih se nalazi magnetska glava.
[8:42]Podaci se zapisuju u nizu koncentričnih krugova - staza. Staze se dijele na odsječke ili sektore. Diskovi se mogu podijeliti i na particije - logičke cjeline.
[9:01]Ima nešto i za znatiželjne. Particije se u operacijskome sustavu (OS) označavaju s C:, D:, E: i tako redom. Operacijski sustav ih prepoznaje kao zasebne cjeline. Stoga se na njima mogu instalirati različiti operacijski sustavi ili možemo jednu particiju koristiti za pohranu podataka, a drugu za pohranu programa.
[9:34]Magnetske kartice su memorije s najmanjim kapacitetom. Izrađuju se od tanke plastike s magnetiziranom trakom. Služe za pohranu male količine podataka (nekoliko KB). Primjeri magnetske kartice su: zdravstvena iskaznica, studentska iskaznica (x-ica) i članska iskaznica.
[10:05]A za znatiželjne, pametne kartice - smart card, nisu isto što i magnetske kartice. One osim magnetskoga zapisa sadrže i čip (chip) - poluvodičku komponentu. Upotrebljavaju se u platnome prometu i omogućavaju identifikaciju i autentikaciju pri prijavi na korisničke račune. Neke imaju mogućnost stvaranja dinamičke lozinke i elektroničkoga potpisa.
[10:42]Disketa (floppy disc) 80-tih godina prošlog stoljeća imale su važnu ulogu pri prijenosu podataka s računala na računalo. Danas se zbog malog kapaciteta ne koriste. Disketa je plastičan i savitljiv magnetski disk. Izrađivala se u više dimenzija: promjera 3.5 inča i kapaciteta 1.44 MB, a prije nje je u upotrebi bila disketa veličine 5.25 inča s kapacitetom od oko 700 KB.
[11:28]Osjetljiva je na propadanje, oštećenje i gubitak podataka. Za razliku od magnetskih nosioca, optičke memorije za čitanje i pohranu podataka upotrebljavaju fizikalna svojstva svjetlosti, takozvanu lasersku zraku. U optičke memorije ubrajamo CD (Compact Disc), DVD (Digital Video Disc) i BD (Blu-ray Disc).
[12:02]CD je polikarbonatna okrugla ploča promjera 120 mm i debljine 1.2 mm.
[12:13]Podatci se na CD u odnosu na magnetske diskove upisuju u obliku spirale koja počima od središta i širi se prema obodu diska. Kapacitet CD-a je najčešće 650 MB ili 700 MB (80 minuta). Cijena mu je niska, a trajnost čuvanja podataka je pouzdana.
[12:43]DVD je istih dimenzija kao i CD, ali ima puno veći kapacitet. Kapacitet mu je od 4.7 do 17 GB. Veći kapacitet je ostvaren većom gustočom zapisa. Na taj način da je smanjen dio površine koja predstavlja bit podatak. Dva diska spojena su u jednu cjelinu i omogućen je dvoslojni upis podataka.
[13:20]Kod BD ili Blu-ray diska ostvarena je još veća mogućnost zapisa podataka na disku istih dimenzija. Kapacitet mu je do 50 GB. Ostvarena je još veća gustoća zapisa u odnosu na CD i DVD, što znači da se smanjila površina koja predstavlja jedan bit podatka.
[13:49]Smanjena je i duljina laserske zrake, pa se za pohranu i čitanje podataka koristi plavo-ljubičasta zraka.
[14:00]Otuda i naziv Blu-ray. Može imati i dva sloja podataka.
[14:11]Izazov za znatiželjne! Usporedite cijene CD-a, DVD-a i BD-a. Odredite koja od navedenih memorija ima najnižu cijenu po jedinici podatka. Proučite što znače oznake CD-R, DVD-R ili CD-RW, DVD-RW.
[14:38]Prodiskutirajte o tome. Sada ćemo nešto reći o trećem tipu vanjskih trajnih memorija. To su poluvodičke ili flash memorije. Podatke spremaju kao naboj u poluvodiču. Trajne su memorije, pa ne gube sadržaj prekidom napajanja. Nemaju pokretnih dijelova, pa su stoga manjih dimenzija, brže, troše manje energije, a pouzdanije su.
[15:14]U poluvodičke memorije ubrajamo memorijske kartice, memorijski ključić i poluvodički disk.
[15:25]Memorijske kartice su poluvodičke memorije koje se upotrebljavaju za ugradnju u različite uređaje. Neki od vas su ih sigurno kupili za proširenje memorije svoga mobitela. Ugraditi se mogu u digitalni fotoaparat, digitalnu kameru, u mobilni uređaj. Karakterizira ih: velik kapacitet (nekoliko stotina GB), velika brzina pristupa podacima.
[15:57]Memorijski ključić. Često ga nazivamo USB stick ili USB key ili samo USB. Upotrebljava se za pohranu podataka koji se prenose na drugo računalo. Spajaju se direktno na računalo koristeći USB sabirnicu. Kapacitet im je do nekoliko TB, praktičnog su izgleda, pouzdani i relativno niske cijene.
[16:33]Danas se sve češće iz upotrebe izbacuje mehanički tvrdi disk HDD i zamjenjuje ga poluvodički disk SSD (Solid State Drive). Usporedimo njihove karakteristike. Opišimo prednosti i nedostatke SSD diska. Prednosti: otporniji na fizička oštećenja, manjih dimenzija i mase, tiši i energetski učinkovitiji, ima kraće vrijeme pristupa podacima. A nedostatak mu je visoka cijena i manji memorijski prostor.
[17:24]A sada razmislimo, postoje li još neke mogućnosti pohrane podataka? Povećanje količine podataka koju koristimo, dovodi do potrebe za dodatnim prostorom za pohranu van našeg računala. A koji bi nam bili dostupni u bilo kojem trenutku s bilo kojeg uređaja ili mjesta.
[17:56]Kako da riješimo taj problem?
[18:01]Taj problem će nam riješiti pohrana u oblaku.
[18:09]Najpopularniji servisi za pohranu u oblaku su: Google Drive, OneDrive i iCloud Drive. Proučite koje nam mogućnosti nude i pod kojim uvjetima. I malo zabave za kraj. Pridružite navedene memorije grupi kojoj pripadaju.
[18:50]Da li si točno riješio? Ako jesi, bravo, ako nisi, ponovi.
[19:01]Evo i još jednog zadatka. Posloži po kapacitetu memorije od onih s najvišim do onih s najmanjim kapacitetom.
[19:22]Da li si točno riješio? Ako jesi, bravo, ako nisi, ponovi. I na kraju da zaključimo. Na tržištu se nude različiti memorijski mediji. Na korisniku je da odabere onaj koji mu najbolje odgovara u ovisnosti o potrebama datog momenta i svojstvima memorije.
[19:51]I da ne zaboravimo! Za domaću zadaću riješite vježbu koju ćete pronaći na sljedećem linku: bit.ly/2I12oX6.
[20:10]Možete je pronaći i čitajući QR kod.
[20:17]Srdačan pozdrav i uspješan rad.
